Ako ste ikad gradili kuću ili prodavali stan, velika je šansa da ste naletjeli na rečenicu: „Treba vam energetski certifikat.“
I onda odmah slijedi ono vječno pitanje: „A što je sad to opet? Još jedan papir ili nešto korisno?“
Ne brinite – niste jedini koji se tako osjećaju. Većini ljudi energetski certifikat izgleda kao još jedna birokratska zavrzlama bez previše smisla. I iskreno, u nekim slučajevima i jest više zakonska obaveza nego stvarna korist. Ali kad se sve stavi na papir, taj dokument ipak nosi određene informacije koje vam mogu pomoći da shvatite koliko vam je kuća ili stan zapravo „gladan“ energije.
Kada ga trebate?
Energetski certifikat zatrebat će vam u tri tipične situacije: kad završavate gradnju nove kuće ili zgrade i tražite uporabnu dozvolu, kad prodajete stan ili kuću te kad nekretninu iznajmljujete u dugoročan najam ili leasing. Ukratko, svaki put kad vaša nekretnina mijenja vlasnika ili korisnika, ovaj dokument postaje obavezan dio papirologije.
Važna napomena: prema mišljenju Ministarstva, u slučaju kada se nekretnina iznajmljuje u turističke svrhe (npr. apartmani na moru ili kuće za odmor), energetski certifikat nije obavezan.
Razlog zbog kojeg je zakonodavac uveo obavezu energetskog certifikata je transparentnost. Onaj tko kupuje ili unajmljuje stan ili kuću mora imati jasnu sliku o tome kakva je potrošnja energije u tom prostoru i što ga čeka s računima za grijanje, hlađenje ili rasvjetu. Certifikat na jednostavan način daje uvid u energetski razred zgrade, slično kao oznaka na hladnjacima ili perilicama rublja. Time se korisnici štite od neugodnih iznenađenja, a vlasnike potiče da ulažu u energetsku obnovu i poboljšaju učinkovitost svojih objekata.
Kako izgleda procedura?
Sam postupak je zapravo jednostavniji nego što većina ljudi misli. Sve počinje dogovorom termina s ovlaštenim certifikatorom. On dolazi na teren, obilazi kuću ili stan, fotografira prostor i provjerava stanje sustava – od grijanja i hlađenja, preko rasvjete pa sve do vodnih izljevnih mjesta.
Nije riječ samo o šetnji kroz prostor. Certifikator će gledati kvalitetu izolacije, tip stolarije, način na koji se prostor grije i hladi te koliko su sustavi stari i učinkoviti.
Osim toga, važan dio posla odvija se „za stolom“. Potrebno je pregledati projektnu dokumentaciju ako postoji, prikupiti tehničke podatke o ugrađenim uređajima i obavezno račune za režije – najčešće barem za zadnje tri godine. Ti podaci pokazuju realnu potrošnju energije i često otkrivaju puno više nego sam obilazak.
Na temelju svega toga izrađuje se detaljan izračun koji pokazuje u kakvom je stanju vaša zgrada s energetskog gledišta. Rezultat nije samo ocjena razreda (od A do G), nego i jasan uvid u to gdje odlazi najviše energije i gdje se može nešto popraviti.
Što trebate pripremiti?
Da bi certifikator mogao odraditi svoj posao, važno je da pripremite nekoliko osnovnih stvari unaprijed. To će cijeli postupak učiniti bržim i jednostavnijim.
Ako ne možete pronaći sve papire – bez panike. Certifikator može napraviti procjene na temelju obilaska i vidljivog stanja objekta. Ipak, što više podataka dostavite, to će rezultat biti točniji i korisniji.
Energetska obnova – kada certifikat dobiva pravi smisao
U mnogim slučajevima energetski certifikat djeluje kao obična formalnost, ali kod energetske obnove on dobiva sasvim novu vrijednost. Na temelju certifikata i izvješća moguće je modelirati ukupnu potrošnju energije, usporediti je s računima i onda simulirati različite mjere obnove.
Ovi proračuni pomažu izbjeći nerealna očekivanja i razočaranja tipa „stavio sam izolaciju, a računi se nisu smanjili koliko sam mislio“. Umjesto nagađanja, dobivate jasne brojke koje pokazuju koja mjera donosi najveću korist. Nekad je to izolacija, nekad zamjena sustava grijanja, a često kombinacija više mjera.
Na temelju simulacija moguće je izračunati i povrat investicije: ako uložim toliko u ovu mjeru, uštedjet ću toliko na režijama i investicija će mi se isplatiti za toliko godina. Osim toga, upravo se ti proračuni često koriste kao temelj za prijave na subvencije i poticaje poput onih iz Fonda za zaštitu okoliša.
Jednostavan primjer: ako kuća trenutno troši 25.000 kWh godišnje, simulacija može pokazati da će nakon ugradnje 12 cm izolacije potrošnja pasti za 40 %, što znači uštedu od nekoliko stotina eura godišnje.
Upravo tada energetski certifikat prestaje biti samo birokratski papir i postaje vrijedan alat za donošenje odluka, planiranje budućih ulaganja i traženje povoljnih izvora financiranja.
Koliko traje izrada i koliko će mene to koštati?
Dobra vijest je da se energetski certifikat ne čeka mjesecima. U većini slučajeva postupak traje od nekoliko dana do dva tjedna – ovisno o dostupnosti certifikatora, složenosti objekta i tome imate li spremnu svu potrebnu dokumentaciju.
Što se cijene tiče, ona se najčešće formira prema bruto površini objekta, ali i prema dostupnosti dokumentacije te kompleksnosti građevine i sustava unutar nje. Nije isto mora li certifikator na licu mjesta mjeriti površine i građevinske elemente, ili se svi podaci mogu jednostavno iščitati iz nacrtne dokumentacije.
Uz sam certifikat i proračune koji stoje iza njega, potrebno je izraditi i izvješće o energetskom pregledu zgrade. To izvješće sadrži detaljne proračune i informacije o objektu, te u praksi obuhvaća od 50-ak stranica za stanove pa do nekoliko stotina stranica za veće i zahtjevnije objekte. Drugim riječima, cijeli postupak zahtijeva popriličan broj radnih sati – daleko više nego što se na prvi pogled čini. Zato cijena nikako nije samo „par listova papira“ koje netko izda u sat vremena, već rezultat ozbiljnog i detaljnog rada.
Okvirno, rasponi izgledaju ovako:
Ovo su prosječne vrijednosti – stvarna cijena može biti i niža ili viša, ovisno o specifičnostima vaše nekretnine. Zato je uvijek najbolje unaprijed zatražiti ponudu od ovlaštenog certifikatora, kako biste znali što očekivati.
Zaključak
Energetski certifikat je papir bez kojeg danas jednostavno ne možete – trebate ga za novu kuću, kod prodaje stana ili za najam. I da, na prvu djeluje kao još jedna birokratska gnjavaža. Ali iza tih par stranica stoje sati mjerenja, proračuna i izvješće koje zna imati od pedesetak pa do par stotina stranica. Drugim riječima – nije to nešto što se „odradi za sat vremena“.
Često ljudi pitaju: „Možeš li mi napisati da je moja kuća A razred, iako je zapravo B?“ – ne, ne mogu. I nitko ozbiljan ne bi trebao. Svaki certifikat ide na provjeru, i ako se otkrije da je rezultat muljan, certifikat pada, a ja gubim ovlaštenje. Ukratko, ne isplati se ni vama ni meni.
Ono što je dobro – certifikat zapravo može biti i koristan. Posebno kod energetske obnove, kada služi kao alat za simuliranje različitih mjera i računanje ušteda. Tada više nije samo obavezan papir, nego vodič koji vam pokazuje gdje vam novac doslovno „curi kroz zidove“ i što napraviti da toga bude manje.
Zato, ako ga već morate imati – izvucite iz njega maksimum.